Projektant strojarskih instalacija

… nam je bitna stavka jer je ušteda energije jedan od glavnih smjerova koji slijedimo u planiranju naše kuće, a bez kvalitetno projektiranih instalacija ne može se ta ušteda maksimizirati.

Stupio sam u kontakt sa projektantom za kojeg su mi rekli da je jedan od deset najboljih na tom području u cijeloj državi. Provjerio sam i reference koje su fenomenalne, čovjek iza sebe ima masu projekata i to ne samo obiteljskih kuća nego su tu i fakulteti, škole i druge javne zgrade, sve projektirano po principima pasivne i niskoenergetske gradnje. Prvi telefonski razgovor je bio samo informativan ali sam već u  njemu dobio osnovne smjernice koje preporuča: grijanje, hlađenje i ventilacija pomoću toplinske pumpe zrak-voda A energetskog razreda, podno niskotemperaturno grijanje, izmjenjivač topline, izvedba svega cca 1.000,00 kn/m2, potrošnja za sve ispod 5.000,00 kn/god, garantirana visoka kvaliteta življenja.

Danima smo moja voljena i ja razgovarali o toj temi a pitanja je bezbroj: Treba li to uopće nama? 120 m2 x 1.000,00 kn/m2 = 120.000,00 kn. Uf.. puno. Ima li dodatnih troškova pa je to 150.000,00? Pa onda kamata na sve to pošto je iz kredita, je li to onda 200.000,00 kn? Koliko košta održavanje? Što je sa svim onim napisima po forumima i blogovima gdje ljudi pišu da nikad ne ostvare predviđeni trošak negu uvijek to bude više? Što je uopće kvaliteta stanovanja? Njegova ponuda za projektiranje 8.250,00 + PDV, a u ponudi arhitektice iz Vinkovaca cca 2.000,00 kn + PDV. Ne znamo baš puno o toj temi, sve je to još novo kod nas a svi imamo strah od novog. A plinsko grijanje procjena troška izvedbe cca 400 kn/m2…

Nekakav zaključak je bio da je to puno novaca i da razliku možemo utrošiti na druge stvari. Imati ćemo 20 cm izolacije pa ne bi trebali trošiti puno plina. Uostalom, možemo se preko tjedna grijati plinom, a vikendom na kamin pa ćemo uštedjeti još više. Tako da smo odlučili odustati od cijele priče pa sam nazvao projektanta da otkažem već dogovoreni sastanak kod njega u Osijeku. Međutim, čovjek me uspio nagovoriti da ipak dođemo bez obaveze na razgovor, da će nam pokloniti svojih sat vremena. Pa smo otišli, najviše iz znatiželje.

Što da vam kažem, osim da se dogodio “wow efekt”. Ostali smo dva sata (18.00-20.00!) u kojima nam je čovjek održao pravo predavanje kao na faksu, sve tvrdnje (naravno “za” takve sustave) potkrijepio je primjerima proračuna, istraživanja, grafovima, tablicama i primjerima iz prakse. Upravo ono što nam je trebalo. Ni ja niti supruga do tada nismo znali dovoljno da bi mogli donijeti konačnu odluku. Čovjek je to odradio vrhunski, odgovorio je na sva naša pitanja.

Pokušati ću prenijeti glavne preporuke, a kasnije ću dodavati kako se sjetim jer je toga bilo puno. Možete mi i postaviti pitanje za nešto što nisam napisao, pokušati ću se sjetiti njegovog odgovora pa ga prenijeti. Dakle:

1.  Svakako napraviti projekt sa toplinskom pumpom jer se kasnije kada dođe do te faze (ukoliko se odustane) vrlo lako može izvesti grijanje drugim energentom, npr. plinom.

2.  Prema tom projektu onda izvesti pripremu koja se ne može izvesti kada je kuća već gotova bez skupih naknadnih radova. To se odnosi na razvod ventilacijskih kanala i cjevovoda koji nose manji dio investicije. Uređaji (pumpa, ventilatori, rekuperator, bojler, automatika) se onda mogu kupiti i montirati kasnije. Ako se kuća gradi 2-3 g., cijena uređaja za to vrijeme će dodatno pasti pa ukupna cijena sustava pada.

3.  Za podno grijanje koristiti sustav cijevi koje su svojim cijelim obujmom u estrihu, ne one koje se stavljaju na stiropor. Montiraju se tako da sa za armaturnu mrežu pričvrste nosači u koje se “klikne” cijevi. One imaju bolji učinak jer se toplina predaje sa cijelog obujma cijevi, ne samo pola.

4. Kvaliteta stanovanja se odnosi na vlažnost i suhoću zraka, osjećaj topline (“nije pitanje koliko moramo zagrijati kuću nego koliko moramo ohladiti čovjeka u kući”!) u odnosu na poziciju u prostoru, količinu CO2…

5.  Dodatnih troškova gotovo nema. Toplinsku pumpu bi trebalo servisirati svake godine, cijena cca 100 E. One rade na prokušanim i dobro poznatim principima. To je zapravo tehnologija kao kod klima i frižidera. Koliko ljudi redovito servisira frižider ili klimu na kući? Kod pumpe zrak-voda nema iskopa i polaganja cijevi u tlo. Filteri za ventilaciju koštaju 10-20 kn i sam ih mijenjaš.

6.  Kombiniranje sustava sa kaminom spojenim na podno grijanje nije dobra ideja jer višak topline postaje problem kada se nema kako odvesti.

Uf.. dosta za sada, moram ići. Dopuniti ću kasnije ako se još nečega sjetim…

Oglasi

Oznake:, , , , , , , , ,

9 responses to “Projektant strojarskih instalacija”

  1. kuća R says :

    raspitaj se o funkcioniranju toplinske pumpe na niskim temperaturama. kondenzat na vanjskoj jedinici se može smrzavati, a ako koristi grijače protiv smrzavanja, pada joj učinkovitost. kod vas u slavoniji ponekad budu opake smrzavice…

  2. jutrisa says :

    Ako sam dobro shvatio, postoje modeli pumpi koji taj problem rješavaju automatski tako da okrenu proces i puste vrući plin kroz izmjenjivač par minuta dok se ne odledi, pa onda opet rade dalje normalno.

  3. geoterm says :

    Ovo sa kaminom i nije baš točno , kamin treba grijati potrošnu toplu vodu kada ne gije podno , tako da ne postoji višak topline jer se sanitarna voda dnevno troši.

  4. sapa says :

    Evo prilažem ti stručan opis procjene investicije grijanja toplinskim pumpama sa različitim izvorima (tlo, voda, zrak). Sama investicija u toplinsku pumpu sa današnjim cijenama kvalitetnih uređaja i bez poticaja kod kupovine, nije isplativa (što dokazuje i samo stručno objašnjenje na kraju), sa mog stajališta koji se također bavim istim, predlažem ti da je ugradnja kondenzacijskog zidnog uređaja u kombinaciji sa podnim grijanjem i radijatorima u niskotemperaturnom radu, a eventualno ugradnja i rekuperatora zraka, koji omogućava u niskoenergetkim kućama prisilnu izmjenu zraka, i održavanje svježeg zraka, zbog same zabrtvljenosti kuće, najbolji odabir.
    Ugradnja rekuperatora i nije baš najeftiniji sustav (cca 35000 kn; rekuperator, ventilacijski razvod kanala,distributeri, zemljni izmjenjivač, regulacija, pričušivači zraka, itd.), al u svakom slučaju sistem se može isprojektirati, pa u projektnoj procjeni vidjeti dali zadovoljava tvoj buđet, ipak kod gradnje kuće gdje je mnogo troškova i potrebnijih stvari za kupiti, predlažem ti da dobro razmisliš o takvom sistemu grijanja.
    Evo ovo ti je moj mali doprinos u počecima izrade projektne dokumentacije strojarskih instalacija. Pratim tvoj blog i nadam se da ćeš uživati u čarima građenja vlastitog doma.

    Link za analizu isplativosti.

    http://seminar.tvz.hr/materijali12/12S03.pdf

    • jutrisa says :

      Hvala što si se uključio, super je što možemo razmijeniti mišljenja i iskustva. Hvala i na seminaru, volio bih vidjeti onaj za kuću od 150 m2 jer je bliže onome što ću ja graditi (120 m2 netto, cca 150 m2 brutto).

      Međutim, moram reći da tvoj seminarski rad ne mogu uzeti kao relevantan za donošenje odluke u mojem slučaju. Uz sve dužno poštovanje prema tvojem obrazovanju i stručnosti, mislim da je konkretno ovaj rad u najmanju ruku neprecizan i manjkav. Pokušati ću objasniti zašto mi se tako čini, ne ulazeći u prvi dio odabira metodologije i proračunskog modela. Ne tvrdim također niti da će krajnji zaključak biti drugačiji. Pokušati ću objasniti zašto mi proračun nije uvjerljiv:

      1. Mislim da nije dobro postavljena godišnja potreba topline za grijanje. Ovdje: http://www.ee.undp.hr/assets/files/post/146/list/Tipske%20mjere_1.pdf je također uzet za izračun Tehnički propis… NN 110/08. Naveden je podatak o 50 kwh/m2 pa bi onda za kuću 250 m2 to bilo 12.500 kwh/god, a ne 16.373 kwh/god. Ta razlika bitno utječe na cijeli proračun pa me zanima tko je u pravu?

      2. Mislim da je navedena cijena uređaja od 83.000 kn previsoka. Ovdje sam našao primjer cijena: http://www.veka-ing.com/pic/Pageflip/Toshiba_2012/HTML/index.html#/26/zoomed. Ako se uzme cijena najskupljeg modela (vanjska jedinica + hidrobox), to je tu negdje, jedno 5.000 kn manje. Ali, ako se zbog niže potrebne energije navedene pod 1. uzme slabiji uređaj, onda cijena pada za cca 20.000 kn. Treba reći i da cijene iz godine u godinu konstantno padaju.

      3. Nije korektno navesti cijenu za plinski kotao od 12.725 kn kao investicijski trošak. Potrebno je dodati i sve ono što plaćamo plinari: priključak cca 4.000 kn, naknada za priključenje cca 5.000 kn, građevinski radovi cca 5.000 kn, sve zajedno bi onda iznosilo oko 27.000 kn. Nisam siguran da su ovo točne cijene pa me ispravite ako imate točne podatke (govorim za Vinkovce, Zagreb je vjerojatno skuplji). Doduše, bilo bi korektno navesti i potrebu za zakupom jače struje kod HEP-a za toplinsku pumpu.

      Sve ovo utječe na nagibe linija u dijagramu. Ne kažem da bi se puno promijenilo, treba sjesti i računati, ali čini mi se da nije dovoljno precizno za donijeti odluku.

      4. Nigdje ne piše koje su cijene uzete za struju i plin. Sada su one 0,39 kn/kwh za plin i 0,92 kn/kwh za struju (a TP troši i jeftiniju struju). Ne piše ni kako je obračunata potrošnja plina niti koliki su računati troškovi održavanja za plinski bojler niti toplinsku pumpu.

      5. Danas toplinske pumpe imaju invertersku tehnologiju koja smanjuje potrošnju.

      6. Bilo bi korektno navesti da je za toplinsku pumpu moguće dobiti subvenciju koja bi se mogla uključiti u proračun.

      Eto, možda nisam u pravu pa bih volio dobiti povratno mišljenje.

      Mislim da je pravo rješenje zapravo u niskoenergetskoj gradnji jer onda one linije u dijagramu izgledaju bitno drugačije. Potrebno je manje energije za grijanje pa je potreban i slabiji (jeftiniji) uređaj koji manje troši. U onom letku (www.ee.undp.hr) navode i do 34% uštede.

      • sapa says :

        Evo malo kasnim sa odgovorima. Ovaj “seminar” nisam radio ja neko prof. sa FSBa, u Zagrebu, za stručno uvrštavanje, imaš naslov i za koga. Evo prosljeđujem ti i link za kuću od 150 m2:

        link: http://seminar.tvz.hr/materijali11/11S03.pdf

        Odgovori na tvoja pitanja:

        1. Podatak od 16373 kwh/god je proračunati podatak za kuću u Zagrebu. Razlika utječe, al to se u tvojem slučaju mora proračunati i naravno pretpostaviti prema stupnju dana grijanja za područje u kojem je kuća i uvjek je procjena, stvarni podaci vidljivi su tek u realnim uvjetima rada.

        2. Cijenu uređaja nemogu komentirati jer neznam koji je uređaj u pitanju i koje snage. Sigurno kvalitetan, naravno i skuplji.

        3. Analiza isplativosti provodi se određivanjem troškova investicije, pogona i održavanja podsustava dizalice topline koji se uspoređuju s troškovima konvencionalnog sustava s plinskim kondenzacijskim kotlom kao izvorom topline. – strana 13.

        E sad, kod toplinke crpke nije uzeta u obzir koja je zakupljena el. snaga. Premda u ovom slučaju jeftinije izlazi jer priključak struje uzimate svakako, a priključak plina plačate naknadno, ako grijanje vršite sa na plin.

        4. Naznam cijenu koja je vršena za proračun jer se ne spominje. Održavanje plinskog bojlera godišnje je od cca 200-300 kn. Servis i cijena toplinske pumpe opisan ti je na blogu:
        http://geoterma.blog.hr/2013/01/index.html#1631454125

        5. Inerterska tehnologija, smanjuje potrošnju u odnosu na fix speed uređaje.

        6. Kolika je ta subvencija i kako do nje u HR ?

        Učinak toplinke pumpe na nižim vanjskim temperaturama pada pa je potrebno dobro odabrati pumpu koja će zadovoljiti potrebne transmisijske i ventilacijske gubitke na vanjskoj projektnoj temperaturi.

        Evo i izložbeni primjer:

        http://postimage.org/image/o9ttev4zb/

        Toplinska pumpa mitsubishi electric sa jeftinijom varijantom -> pločastim izmjenjivačem (radna tvar/voda) i back up električni grijač, za potporu grijanju na niskim vanjskim tempraturama.

        Mišljenja ljudi su različita i dobro je da postoje investitori koje zanima kako i zašto plačaju cijenu projektne dokumentacije.

        LP

  5. jutrisa says :

    Prvo moram po “seminaru”, sorry. Stvarno je neozbiljan i ne treba ga uzimati kao relevantan, nadam se da nije javno prezentiran. Investicijski troškovi za TP su navedeni jednaki za kuću 150 i 250 m2, što ne može biti točno jer manja kuća treba slabiji a time i jeftiniji uređaj. Itd…

    Mi smo blizu odluke, pisati ću o tome malo kasnije. Nadam se da će biti više i o subvencijama, to bi značilo da smo nešto riješili po tom pitanju ;).

    LP

  6. baustelac99 says :

    Ja mislim da svaka kuća mora imati jedan NEOVISNI izvor grijanja (kad sve zakaže, nestane struje, plina peleta i sl) da se ne smrzneš. a meni je to jedino obična peć/kamin ili plinska grijalica na bocu. S tim da nebih uzeo kamin sa spojem za centralno, jer opet treba imati struju da bi se grijao, a i sistem mora biti ispravan. Dakle, trebalo bi imati najjednostavni oblik grijanja kojem treba samo 10kg cjepanica bez ičeg drugog.
    Osim toga, dosta se na forumu “centralno na drva” pisalo o tim kaminima za centralno, tj loša tehnička rješenja i dvojbena sigurnost kotlova (malo vode a velika snaga ložišta, pa u slučaju nestanka struje može prokuhati što nije baš pametno u sred dnevne sobe).

    Velika je dvojba dali ići na TP ili neki drugi izvor topline. jer investicija za TP nije mala. A kad je kuća jako dobro izolirana (20cm izolacije i 3s stakla) te ima rekuperaciju, najprije bi trebalo što točnije izračunati gubitke pa onda vidjeti kao ih najekonomičnije nadoknaditi.

    Po mom razmišljanu, svakako bi trebalo provesti cijevi za podno grijanje.
    kao što si i sam zaključio, cijev koje će mreža držati na potrebnom razmaku, a ne ploča s čepovima. Ne samo zbog toplinskih karakteristika nego i cijene.
    Ne znam sad točne cijene, ali jednom sam vidio da plastična čepasta ploča sa 2cm stiropora dođe oko 75kn/m2 dok je 1m cijevi oko 5kn, pa na jedan m2 poda ode 75kn za ploču a 25 na cijevi!!

    Mislim da bi se u tako dobro izoliranoj kući sa rekuperacijom jedna zima mogla provesti u “pokusnom stanju”, tj s najjednostavnijim mogućim grijanjem, tako da se vidi realano stanje, da se ne uđe u veliku investiciju koja se za 3-4 god pokaže promašena.
    Dakle, u dnevnom prostoru peć/kamin na drva, eventualno termoakumulaciona peć ( po oglasnicima ih ima za sitne novce) a po sobama nekakve električne grijalice (kvarcne ili uljni radijatori).
    Znam da nije neka eskluziva i visok komfor takvo grijanje,. ali nebi se smrzli, a investicija je minimalna, i puno bi pomogla prije donošenja konačne odluke dali investirati 120 000kn ili ne.

    U odabiru izbora načina grijanja uz Toplinsku pumpu i plinski bojler ja bih uvrstio i obični kotao na drva sa spremnikom tople vode, od bar 2000-3000l. koji bi omogućavao da je ne loži svaki dan nego po potrebi zagrije spremnik pa se polako iz spremnika grije podno. s tim da je tu povoljnija situacija nego kod grijanja sa radijatorima jer je voda u spremniku na 90c, a možemo je ohladiti do 30c, dok kod grijanja radijatorima je hladimo do 70c, dakle u istom volumenu vode smo oko 3 puta više energije pohranili.
    naravno, tu varijantu treba na vrijeme uzeti u obzir zbog prostora za kotlovnicu i dimnjaka.

  7. Vinko says :

    Toplinska pumpa svakako. Ali naravno, ne te skupe, nego “home made”. Ja sam svoju TP sastavio za cca 5000 kn. Morao bi dodati još par sitnica za još jedno 2000 kn i to je to. Dojmovi nakon malo više od pola sezone grijanja su pozitivni. Kuća još nema izolaciju i sobna vrata, TP radi na 2kW, mogućnost povećanja na 2,9, zemljani kolektor. Kad je minus u rezervi je termo peć. Podno samo gdje je keramika, ostalo zidno. Iduće sezone ako se postavi stiropor i sobna vrata, termika neće niti trebati. Potrošnja TP je 700 kn mjesečno, ostali potrošači još 450kn.Nagodinu barem za 300 kn manje. Da ne bi ostalo samo na postu, javi se i dođi vidjeti.Nisam daleko.

    Pozdrav

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: