Istraživanje: vanjski zidovi

 

Puno je pitanja i rasprava o tome koji blok odabrati za gradnju, pa da i ja dam svoj obol. Neću zapravo puno pisati jer su po raznim forumima i blogovima ispisani kilometri teksta sa raspravama, mišljenjima, željama i pozdravima. Odlučio sam samo priložiti tablicu koju sam napravio da bih konačno otkrio istinu o odnosu “magičnog u” i cijene zida. Kada malo bolje pogledam, mogao bih nazvati tu tablicu “ono što proizvođači i trgovci ne žele da znate” 🙂 .

Da ponovimo, “U” ili koeficijent prolaska topline je ključna vrijednost prilikom izračuna potrebne godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje “Q”. Kod izračuna se uzimaju “U” vrijednosti pojedinih građevnih elemenata (zid, krov, pod, prozor, vrata..), zatim se  kojekakvim formulama smiksaju pa vam onda izbace taj “Q” i izračunaju koliko će vas koštati grijanje u godini dana.

Očito je da sam “U” vanjskog zida nije jedina vrijednost u proračunu, ali pošto vanjski zidovi imaju najveću površinu ispada da je najutjecajnija pa bi ipak trebali obratiti pozornost na njegovu vrijednost.

Sada dolazimo do bitnog (kliknite na tablicu ako je mala za čitanje):

Note 2

 

Prilično je jasno:

  • unatoč znatnim razlikama u cijeni blokova, razlike u vrijednosti “U” su minimalne, a smanjuju se povećanjem debljine izolacije
  • razlike u vrijednosti “U” između blokova debljine 25 i 30 cm izoliranih sa 20 cm EPS-a su isto tako minimalne
  • razlike u cijenama u odnosu na razlike vrijednosti “U” su astronomske… itd… itd…

Zaključak: ja ću mirne duše odabrati najjeftiniju blok opeku debljine 25 cm u kombinaciji sa fasadom od 20 cm EPS-a i uštediti nešto love 🙂

Malo dodatnih podataka. Sve vrijednosti sam pronašao na internetu pa su moguća sitna odstupanja u cijenama pojedinih dobavljača. Uspoređivao sam samo najčešće i meni najzanimljivije verzije izvedbe vanjskih zidova. Za fasadu smatram da je danas minimum 10 cm, a planiram izvesti 20 cm. Cijena fasade je okvirna, a ovisi o odabranom materijalu, cijena je za Vinkovce. “U” sam računao ručno, nadam se da sam točno izračunao. Ako ima primjedbi, svakako su dobrodošle.

Inače, vrijednost “U” za vanjske zidove iznosi do:

  • 0,09 W/m2K za pasivne objekte
  • 0,18 W/m2K za niskoenergetske objekte
  • 0,35 W/m2K za objekte izolirane prema tehničkom propisu
  • 0,45 W/m2K maksimalno dopuštena vrijednost

Puno više o tome možete čitati na ovakvim mjestima, kome se da… :  http://www.ee.undp.hr/assets/files/post/146/list/Tipske%20mjere_1.pdf

 

Oglasi

Oznake:, ,

7 responses to “Istraživanje: vanjski zidovi”

  1. Petoljetka says :

    Napisao sam na svom blogu, a i na tvom cu – imas izuzetno analitican inzinjerski pristup,

    Kao sto si i sam napisao, bit ce zanimljivo pratiti razlike, makar nam koncepti i nisu bas toliko razliciti – ipak je obojici konacan napraviti sto bolji objekt za sto manje novca, i useliti sto prije 🙂

  2. petronije says :

    Pozdrav, sa zanimanjem pratim Vaš blog jer sam i sam u sličnim problemima i nedoumicama, a budući da nisam građevinske struke informacije koje ovdje nalazim vrlo su mi interesantne.

    Vezano uz krov, jeste li razmišljali i o tzv. ”lažnom” ravnom krovu i kakva bi bila isplativost takve izvedbe? Dakle radi se o izvedbi krova kod koje se na zadnju etažu naprave povišice od npr. 60-70 cm, te se iza njih sakrije jednostrešni klasični krov – gledano sa ulice izgleda kao ravan krov, ali ipak ima veći kosinu za odvodnju padalina.

    LP

    • jutrisa says :

      Jesam, to je bio prijedlog arhitektice kada sam rekao da želim ravni krov, ali sam odustao od toga. Mislim da je to besmislena izvedba. Koji pokrov bi izabrali? Za crijep je to mali nagib, morali bi raditi lim ili pvc hidroizolaciju (kao Sikaplan 15G ili sl.). Lim je loše rješenje jer je uvijek problematičan za kvalitetnu izvedbu koja neće curiti, puno ovisi o kvaliteti izvođača. Ostaje pvc folija kod koje je zapravo svejedno na čemu stoji jer je ona u biti jedna vodonepropusna kada, kako god se izvede. Čemu onda bacati novce na drvenu građu za konstrukciju krovišta? Osim toga, povećava se volumen građevine (u odnosu na ravni krov)pa se plati i više doprinosa.

  3. geoterm says :

    Dobar zaključak što se tiče obične cigle i odnosa cijena , uloženo dobiveno – sve je to epp, a još bolje odluka o 20 cm izolacije , e da sam ja stavio 20 , gdje mi je pamet bila 🙂

    • jutrisa says :

      Znači netko se i slaže sa zaključkom :). Vidim da si prestao pisati postove, nema više nikakvih novosti? Planiraš li i ove zime raditi neke izračune potrošnje pa usporediti sa prošlom zimom? Najvjerojatnije će ići i kod mene TP zrak-voda pa me jako zanima usporedba potrošnje.

  4. vlado107 says :

    Pozdrav. Nalazim se u sličnoj fazi izgradnje kuće. Dosta sam računao koji zid da stavim. Meni je najjeftiniji ispao Ytong zid 25cm koji košta 16e. Na spoljnu stranu direktno se stavlja stiropor a sa unutrašnje može odmah glet koji košta 2e. Ukupno 18e. Kod najjeftinijeg bloka mora obostrano malterisanje, malter za zidanje i ispadne nešo više ali pored toga Ytong je bolji izolator barem za 5cm stiropora. Kada se sve to uzme u obzir Ytong mi je jeftiniji za barem 20%.

    • Sus says :

      Ne stavljaj stiropor na ytong. Ytong termoblok je porozan, izuzetno paroproustan. Stiropor nije paropropustan. Skupljat ce se vlaga izmjedu zida i stiropora.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: