Archive | Prosinac 2013

Godišnja potreba toplinske energije za grijanje

U sklopu glavnog projekta za našu kuću izrađena je iskaznica potrebne toplinske energije za grijanje. To je područje na koje usmjeravam maksimalnu pažnju jer mi je jedan od prioriteta ušteda energije.

Proračun svi projektanti rade specijaliziranim software-om koji je u skladu sa zakonskim propisima i HR (EU) normama. Postoje neke dileme oko tih proračuna jer je činjenica da ne mogu biti 100% točni. To je zato jer puno toga u stvarnosti ovisi o ponašanju korisnika objekta. Niti jedan proračun, na primjer, ne može pogoditi koliko dugo će netko držati prozor otvoren da prozrači (ohladi) prostor kada mu nešto zagori na štednjaku, gosti zadime sobu cigaretama ili bude velika vlažnost zraka pošto suši rublje u kući. Pa onda reći koliko puta godišnje će se to dogoditi. Zato treba uzeti proračun s malom rezervom, ali za svrhu usporedbe različitih sustava grijanja je dobar jer se kreće sa iste polazne točke. Treba ipak spomenuti i činjenicu da će u budućnosti energetski razred imati utjecaj na vrijednost nekretnine pa uz to što je i zakonska obaveza, nije beznačajan.

Da bi postigli što bolji rezultat, vrijede sve one pretpostavke koje možete naći bilo gdje na internetu a tiču se pasivne i niskoenergetske gradnje: orijentacija kuće i otvora, kompaktan oblik zgrade, rješavanje toplinskih mostova, rekuperatori i slično. Pošto je svaki objekt drugačiji preporučam da se prije bilo kakvih ulaganja i radova obavezno napravi proračun potrebne energije za grijanje. Tek tada se može sigurno izračunati postignute efekte i donijeti ispravnu odluku o ulaganju.

Za našu kuću dobili smo da nam je potrebno 3.652 kWh/god toplinske energije za grijanje za stvarne klimatske podatke. Sa 23 kWh/m² god smještena je u A razred, pa spada u niskoenergetski objekt.

To je proračun za izvedbu sa 25 cm blok opeka + 20 cm EPS, stolarija sa vrijednosti u = 0,9 W/m²K, orijentacija sjever-jug, sjever zatvoren, računati solarni i unutarnji dobitci, koeficijent za toplinske mostove kao za niskoenergetski objekt i izvedena ventilacija sa rekuperatorom.

Za usporedbu, kada se izbaci ventilacija sa rekuperatorom i postavi “prirodna” ventilacija potrebe za toplinskom energijom rastu na oko 7.200 kWh/god i pada u B razred.

Biti će zanimljivo kroz nekoliko godina usporediti proračunske veličine sa stvarnima.

Oglasi

Potrošnja energije za kuhanje i toplu vodu

Dok čekamo da se završi glavni projekt i preda na potvrdu najviše vremena trošim na istraživanje i planiranje sustava grijanja. Napravljen je projekt strojarskih instalacija za grijanje toplinskom pumpom i sastavljen troškovnik tako da sad već neko vrijeme skupljam ponude. Plan mi je nakon što skupim dovoljno podataka o cijenama napraviti što točnije analize troškova i isplativosti u usporedbi s grijanjem na plin. Nadam se da ću to dobro napraviti jer puno podataka koje nalazim po forumima i raznim internetskim stranicama djeluje previše općenito a nekad i kontradiktorno. Zato želim da na jednom mjestu svatko može dobiti što točnije podatke bazirane na činjenicama i matematici.

Polazište tih analiza je činjenica da je svaki objekt specifičan. Razlikuje se po lokaciji, veličini, obliku, orijentaciji, broju i veličini otvora, izolaciji, itd. Zato je ključno da se za svaki objekt napravi proračun toplinskih gubitaka, odnosno Iskaznica potrebne toplinske energije za grijanje i hlađenje. Rade je ovlašteni arhitekti i projektanti. Naučio sam nešto i o toj temi pa ću joj posvetiti poseban post. Na osnovi iskaznice dimenzionira se cijeli sustav grijanja i hlađenja. Tako se dođe do cijene koja je jedino što nas zanima.

Prije samih analiza i usporedbi sa plinskim grijanjem htio sam definirati neke podatke koje ću također uzimati u obzir.

Recimo pronašao sam podatke o kretanju cijena plina i struje gdje piše da u prosjeku cijena plina raste 5% godišnje a struje 3,5%, što dugoročno gledano daje laganu prednost toplinskoj pumpi.

Isto tako je činjenica da ako se griješ na toplinsku pumpu vjerojatno za kuhanje koristiš plin iz boce (nisam pobornik staklokeramičkih ploča) pa je i to trošak koji ima utjecaj na ukupnu analizu. Iz jedne plinske boce dobije se 128 kWh energije (podatak sa web-a). Ako procjenim da godišnje potrošim 8 boca znači da na kuhanje trošim 8 x 128 = 1024 kWh/godišnje. Tih 8 boca košta 8 x 119,50 = 956 kn. Kada se kuha na gradski plin to bi onda koštalo 1024 kWh/god x 0,42 kn/kWh = 430,08 kn/god. To sve znači da na kuhanje potrošimo 956 – 430 = 523 kn/godišnje više kada imamo toplinsku pumpu.  Opet je to malo neprecizno jer netko kuha više netko manje pa sukladno tome treba korigirati trošak. Ako mi pomognete glasanjem u anketi mogao bih dobiti točniji podatak.

Tu je i pitanje koliko se troši energije na potrošnu toplu vodu. Postoje normirani proračuni za svaki objekt posebno ali paušalna  veličina (Da, moram ovdje koristiti paušalnu veličinu jer mi u iskaznici nije napravljen proračun potrebne energije za zagrijavanje vode. Probati ću dobiti točni proračun za svoj objekt.) koju koriste projektanti kaže 2kWh/osobi/danu. Znači da nas četvero trebamo 2 x 4 x 365 = 2920 kWh/godišnje. Ako se grijemo na plin to je 2920 x 0,42 = 1226,40 kn/godišnje. Na toplinsku pumpu to je 2920 x 0,25 (ovaj broj ću objasniti kasnije) = 730 kn/godišnje, znači 1226 – 730 = 496 kn/godišnje više ako imamo plin. Opet, razlika je manja ako nas je manje a veća ako nas je više.

Nakon što sam napisao ovaj post i ponovno ga pročitao zaključio sam da kuhanje i potrošnu toplu vodu gotovo i da ne moram uzimati u obzir jer se skoro pa poništavaju, tako da porast cijena energenta ostaje jedina veličina od ove tri koju trebam uvrstiti u analizu.

Naravno, svaki konstruktivni komentar u cilju što točnijeg prikaza podataka je dobrodošao.

%d bloggers like this: