Koliko košta grijanje toplinskom pumpom?

Da bi mogli izračunati koliko bi nas koštalo grijanje toplinskom pumpom trebamo nekoliko podataka. To su prosječna temperatura na kojoj će tp raditi, cijena struje u određenom omjeru jeftinije i skuplje tarife te podatak o učinkovitosti tp pri određenoj prosječnoj temperaturi, COP.  Ovaj izračun se odnosi na tp zrak-voda snage 8 kW s temperaturom polaznog voda 35°C jer je takva predviđena u našem projektu, ali princip je isti za bilo koji slučaj. Uz napomenu da je ovo ipak malo pojednostavljen izračun.

Podatak o prosječnoj temperaturi je izvučen iz tablice stvarnih klimatskih podataka za područje Osijeka, koja se koristi u proračunima za energetske certifikate. Uzeti su samo mjeseci u kojima je predviđeno grijanje. Treba nam da bi znali za koju temperaturu očitati COP toplinske pumpe, tako da više modela možemo međusobno usporediti.

prosječne temperature Osijek

Podatak o omjeru jeftinije i skuplje struje “ukrao” sam od kolege blogera geoterma. Prema njegovoj tablici ispada da je tp radila oko 65% u dnevnoj tarifi po cijeni od 1,06 kn/kWh i oko 35% u noćnoj tarifi, trenutne cijene 0,53 kn/kWh. Iz tih podataka dobijemo prosjek od   0,87kn/kWh. Jasno je da ovaj podatak može varirati od korisnika do korisnika, ali s nečim moramo računati.

Podatak o COP (koeficijent učinkovitosti koji kaže koliko kW toplinske energije dobijemo za 1kW električne energije) pojedinih modela tp sam pronašao u specifikacijama proizvođača iskopanim na internetu. Ne mogu znati jesu li to stvarne ili teoretske vrijednosti niti koliko su istinite, ali opet s nečim moramo računati. U oznaci A7/W35, A7 označava temperaturu vanjskog zraka od 7 °C, a W35 temperaturu polaznog voda od 35°C. Za veću temperaturu polaznog voda COP će biti manji, isto kao i za nižu temperaturu zraka što se vidi u stupcu A2/W35. U tablici su modeli koje uzimam u obzir, a najjeftiniji i najskuplji (Gree i Viessmann) sam odbacio.

cop

Sada kad imamo sve ulazne podatke možemo izračunati koliko nas košta 1kWh toplinske energije. Uzeti ću za primjer Mitshubishi tp. Formula za prosječnu cijenu kWh toplinske energije pod gore navedenim uvjetima glasi

cijena struje / COP toplinske pumpe = cijena kWh toplinske energije

dakle: 0,87 kn/kWh  /  4,40  =  0,197 kn/kWh

U nekim od prijašnjih postova sam za grubo računanje koristio cijenu od 0,25 kn/kWh pa ako je nekome bitno može si korigirati te izračune ili pak ostaviti da bi imao neku rezervu.

Iz toga lako dobijemo koliko moramo potrošiti na godišnjoj razini za svoj objekt, pod uvjetom da imamo izračun godišnje potrebe toplinske energije za grijanje.

Dakle, za naš primjer bi trebali:

3652 kWh/god x 0,20 kn/kWh = 730,40 kn/godišnje (!)

a bez rekuperatora:

7200 kWh/god x 0,20 kn/kWh = 1440 kn/godišnje

Ovakav izračun koji sam izveo može uistinu varirati od objekta do objekta jer navedeni brojevi puno ovise o korisniku sustava i vremenskim uvjetima. Ali isto tako mislim da se pametnim korištenjem sustava i primjenom automatike i regulacije može približiti tim brojevima, možda ih i nadmašiti.

Podaci iz ovog i prijašnjeg posta biti će neke od ulaznih veličina koje ću koristiti u analizi isplativosti ulaganja u grijanje toplinskom pumpom u odnosu na grijanje plinom na primjeru naše obiteljske kuće.

I malo naknadne pameti, nakon što sam sve završio i u glavi provjeravao logiku onoga što sam napisao. Da bi mogao uzeti prosječnu temperaturu, morao bi cop rasti linearno u odnosu na vanjsku temperaturu. A ne raste, što se vidi na dijagramu gdje sam unio vrijednosti cop za Toshibu (jer njih jedino imam). Za preciznije podatke treba malo više matematike. Mene bi zadovoljilo da krajnji rezultat povećam 10 ili 15 % pa s tim idem u analizu. Možemo i smanjiti COP na recimo 3,8 pa dobijemo cijenu kWh od 0,23kn/kWh

cop line

 

Zaključak ostaje otprilike onaj koji se provlači kroz postove cijelo vrijeme. Trošak koji generira toplinska pumpa je vrlo teško unaprijed odrediti jer ovisi o načinu korištenja objekta i vremenskim uvjetima. Međutim, kada korisnik za sebe uspoređuje isplativost pojedinih sustava grijanja te vrijednosti su jednake u bilo kojem slučaju. Ako tako gledamo na problem, možemo bez  straha uspoređivati jedinične cijene kWh bez obzira koliki iznos za grijanje platili tokom cijele godine. A po mojem izračunu ta jedinična cijena za grijanje toplinskom pumpom se kreće od 0,20 – 0,23 kn/kWh, a tko želi veći faktor sigurnosti može uzeti 0,25 kn/kWh.

Oglasi

Oznake:, , , ,

26 responses to “Koliko košta grijanje toplinskom pumpom?”

  1. Erwin says :

    Ovaj izračun je daleko od realne potrošnje u takvom objektu. Pogledaj malo što Slovenci pišu na svojim forumima, pošto tamo dizalicu topline zrak-voda ima puno više kućanstava. http://www.podsvojostreho.net/forum/viewtopic.php?f=7&t=53455 Vrlo je teško izračunati stvarnu potrošnju dizalice topline, jer ona varira ovisno o vanjskim uvjetima: temperatura, vlaga. Računaj da je u prodjeku to 30% manje od kondenzacijskog plinskog bojlera.

    Evo što Samsung veli za svoju toplinsku pumpu:

    http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&cad=rja&ved=0CCgQFjAA&url=http%3A%2F%2Fwww.samsung-heatpumps.co.uk%2Fdocuments%2FSAMSUNG%2520EHS%2520Running%2520Cost%2520Comparisons.pdf&ei=f7nRUqCjGMPDyQPBiIHgCg&usg=AFQjCNF2gVoYPZr6pcCMiFrRVJQbk2XPFg

    Usporedba troškova u Velikoj Britaniji

    • jutrisa says :

      Ovaj izračun niti nije namijenjen određivanju stvarne potrošnje. Svi koji se zanimaju za tematiku toplinskih pumpi su shvatili da je to manje više nemoguće, da ne ponavljamo zašto. Svjestan sam da sigurno neću trošiti računsku količinu energije. Sve ovo računanje služi za donošenje odluke o investiciji u toplinsku pumpu. To je proces koji prolazim za svoj objekt i koji sam htio podijeliti s drugima u cilju razmjene mišljenja i učenja na iskustvima drugih.

      Što se tiče slovenca na linku, teško mi baš pohvatati smisao. A bome ne pomaže ni google, ne znam je li gori prijevod na hrvatski ili engleski :). Nisam skužio želi li reći da troši više nego je planirao sa TP? Jedino da troši više dok ne se ne zagrije kuća (ma da)? Njegova kuća je doduše malo drugačija, ima 160 (210) m2, 2 slojna stakla, 29+18 zidove, 11 kW TP. Kod mene je cca 130 m2, 3 slojna stakla, 25 + 20 zidovi, 8 kW TP pa mislim da nije do kraja usporedivo. Podsjećam da ja imam samo projekte i izračune a on stvarnu kuću 🙂 .

      Vidim da Samsungov izračun ima slične brojke koje sam ja uzeo u obzir; COP 3,8, učinak plinskog bojlera 93%. Jedino što je izračun za 36.000 kWh/god a meni treba puuuno manje.

      Najšokantnije brojke na tom komadu papira nisu one koje se tiču TP ili plinskog bojlera. Šokirala me cijena struje i plina koju oni imaju. Struje je 0,12 funti x 9,20 kn za funtu = 1,10 kn/kWh, a plina 0,05 x 9,20 = 0,46 kn/kWh. Pa to su cijene skoro kao naše!!! U zemlji gdje je minimalac za 50% veći od naše prosječne plaće!!!! Doduše ne znam je li tu porez ili ne, ali opet…

  2. Erwin says :

    Pročitaj malo i o rekuperatorima. Ljudi imaju najbolji uređaj na svijetu Paul Novus 300F i vele da ušteda na grijanju skoro da i nema. Rekuperator ti služi samo za ugodan zrak u kući i to kad nije prevelika sparina vani jer onda diže vlagu. Po zimi isušuje zrak. Računaj za dizalicu topline i unutarnju jedinicu, u najboljem slučaju, 50000kn i oko 20000kn za kvalitetan rekuperator. To je bez ventilacijskih cijevi i instalacije.

    • jutrisa says :

      Slažem se da je ipak njegova primarna funkcija osiguranje ugodnije klime u prostoru i time podizanje kvalitete stanovanja na višu razinu, naglašenija je ta luksuzna komponenta.
      Reći paušalno bez nekih mjerenja da nema uštede je malo bez veze jer logika govori da ipak mora funkcionirati, naročito tako dobar uređaj.

      Što se tiče vlage i isušivanja, to se riješi tako da se ukomponira mala split klima sa kanalskom jedinicom u sustav, kako je kod mene u projektu. U tom slučaju kao bonus dobiješ riješenu klimatizaciju u cijeloj kući sa samo jednom malom klimom.

      Što se tiče cijena, dizalice topline 8 kW za koje imam ponude s kreću oko 40.000 plus montaža i slično, sve ću kasnije ispisati u postovima. Rekuperator 350 m3 koji meni treba sam po sebi košta oko 10.500 kn sa pdv-om (Daikin i Mitsubishi). Međutim tu se skupi još puno gluposti tako da cijeli sustav košta puno više nego što sam mislio (npr armaflex izolacija za kanale je skoro skuplja od kanala) tako da najvjerojatnije kod mene neće biti ugrađen. Još čekam neke ponude pa ću onda sve detaljno analizirati.

      • Erwin says :

        Ne znam o kojoj je dizalici topline riječ. Mitchubishi Zubadan 8kw sa unutarnjom jedinicom bez kotla za sanitarnu vodu dođe 50000kn. Daikin je možda i skuplji.

  3. verim says :

    Hvala vam za opisana iskustva. Svojevremeno, tj prije 3-4 god., sam bio na sajmu građevinarstva Construma u Budimpešti, koji je za razliku od zagrebačkog stvarno zanimljiv, i oprema i dodatni materijal su bili oko 30% jeftiniji nego kod nas, vjerojatno i zbog većeg tržišta. Čak su bili voljni i ovdje raditi ukoliko osiguram stan i hranu. Ali još nismo bili u EU, pa nisam htio komplicirati. Sad je možda došlo vrijeme…Uspoređivao sam, jasno, velike proizvođače, jer da kupim nepoznatog pa za 5god ne mogu popraviti, je bačen novac…I kvalitetna stolarija je bila osjetno jeftinija. Sad ću možda opet graditi, samo se bojim malo da ću graditi više za državu i porez nego za sebe 🙂

  4. kuća R says :

    u cijeloj priči najbitniji ti je što racionalniji omjer uloženog i dobivenog.
    zbroji iznos početne investicije (uključujući jači priključak struje), predviđenu potrošnju, redovito održavanje i servisiranje sustava, usporedi s troškovima centralnog na drva, pelet ili plin pa izračunaj u kojem roku će ti se investicija isplatiti. naravno, pod uvjetom da nema kvarova.
    i ne zaboravi na mogućnost duljeg nestanka struje, npr. kad snijeg potrga vodove, pa se popravak oduži…

    • jutrisa says :

      Na istoj smo liniji. Sve to će biti u analizi. Jednom kad uhvatim vremena i volje detaljno se pozabaviti, bebica mi uzima puno vremena 🙂 . Što se tiče nestanka struje, trebao bi kamin riješiti problem grijanja. Ali ni plinski bojler ne radi kad nema struje ;). Vjerojatno ni peć na pelete?

      • kuća R says :

        ni peć na pelete… trebali bismo riješiti nekim UPS-om ili akumulatorom, ali smo se ulijenili jer već dugo nije nestalo struje. i kod nas je beba broj jedan…

  5. Sapa says :

    Dali ti je projektant napravio procjenu investicije i kolika je za toplinsku pumpu i ventilacijskim sistemom ?

  6. jutrisa says :

    Projektant je priložio troškovnik u kojeg je ubacio svoje “projektantske cijene” za koje on misli da su mjerodavne. Međutim, kada sam počeo skupljati ponude vidio sam da su neke od njih precijenjene a neke opet podcijenjene. Tako da ne bih još komentirao cijene dok ne skupim sve potrebne ponude, složim ih u tablicu i odaberem optimalnu. Biti će kroz jedno mjesec dana, možda 🙂 .

  7. vlado107 says :

    Da li si razmišljao da rekuperator ne uvlači vazduh direktno već iz jedne cevi dugačke oko 10 metara i ukopane u zemlji? Na ulaz u rekuperator zimi bi imao vazduh od 10 stepeni a leti od 15.

    • Erwin says :

      Jako skupa varijanta, a nije tako efikasna kao što to ljudi misle. Neće ohladiti zrak na tih 10 metara, niti će ga zagrijati po zimi. Problem je i kondenzat koji se stvara u cijevima pod zemljom. Kamo on ističe? Ako je kuća dobro izolirana, nema potrebe za ukopavanjem cijevi. Prodavači opreme za ventilaciju to ne preporučaju. Dovoljno je ugraditi mali klima uređaj u kući i to ne toliko zbog spuštanja temperature, jer se kroz noć kuća dovoljno rashladi, već zbog vlage koja se može u vrućim ljetnim mjesecima nagomilati. Trenutno sam u fazi gradnje kuće i dugo već sve proučavam. Ventilacija sa rekuperacijom se svakako preporuča, ali obavezno za entalpijskim povratom vlage, inaće će u zimi biti zrak presuh. Dobar uređaj jačine 300m3/h dođe cca 3000€ i ima povrat topline oko 85-90%. Paul, Zehnder, Helios i sl. specijalizirane firme su najajče na tom području. Specijalizirali su se za ugradnju ventilacije u kuće i nude u programu sve od uređaja do cijevi i raznih priključaka.

      • vlado107 says :

        Jako jeftina varijanta a efikasna. Itekako ce zagrejati zrak zimi. Samo ja sam rekao 10 metara ali u pitanju je alkatan cev 1 col od 60 metara. Ukupna cena 60e. Postavljanje cevi je jako jefino jer prilikom iskopavanja kanala za vodovodovodne ili kanalizacione cevi, temelja kuce, temelja ograde moze da se iskoristi to kopanje. Cev se postavlja pod nagibom i na jednom mestu se pravi ocedak. Ukupna investicija nece preci 100e koja ce se isplatiti vec prve godine. Sto se tice bakterija i virusa njih ce biti nekoliko puta manje jer ce u cevi uginuti. U cevima mogu da se razmoze samo gljivice. Nije svejedno dogrevati vazduh od 10 stepeni i od -10. Solidan rekuperator 300m3/h se moze naci vec od 800e a jako dobar za 1500e. Govorim o rekuperatoru-ventilaciji a ne o dogrevanju. Veoma kvalitetne cevi za ventilaciju kostaju oko 5e po metru i to je investicija od 300e. Sve ukupno treba da kosta izmedju 1300 i 2000e. Moze i ispod toga. Daleko ispod 6-7000e. 6000e moze da kosta ako se radi na vec postojecoj kuci gde treba probijati ploce i i zidove i ponovo vracati i prvobitno stanje. Povracaj investicije je za 5-6 godina jer su ustede oko 25%. Na ovom blogu pise da je oko 50%. Od mene moze da bude i 20 godina povracaj investicije jer cu imati uvek svez vazduh u kuci.

  8. kuća R says :

    recimo, pojednostavljeno, uštedi li rekuperator od cca 3000€ oko 1000 kn godišnje na grijanju, isplatit će se za oko 20 godina. nije li onda bolje provjetravati otvaranjem prozora, trošiti tih 1000 kn godišnje više na ogrijev i ne brinuti hoće li se uređaj pokvariti, hoće li mu isteći rok trajanja, hoće li na tržištu biti dijelova za popravak, hoće li se unutra nakotiti opasnih mikroživina…

    • Erwin says :

      Sumnjam da će uštedijeti i toliko. Između ostalog, treba tu pribjojiti i cijenu kompletne instalacije cijevi po kući, pa je ta investicija 6000 do 7000€. Rekuperator se neće ekonomski isplatiti nikad pa ni onda, ali ga ne treba uopće promatrati kroz prizmu ekonomske isplativosti, već kroz komociju i ugođaj koji takav uređaj pruža svojim ukućanima. Dobro izolirana kuća je skoro hermetički zatvorena. Stolarija jako dobro dihta, zidovi su prekriveni debelom izolacijom i zato je potrebno često provjetravanje otvaranjem prozora. To je kao automatski mjenjač u automobilu. Ne treba ga imati da bi se vozili, ali je jako dobra stvar i to košta. Pitanje je samo, da li si taj luksuz netko može priuštiti. Osobno bi prije ugradio ventilaciju nego dizalicu topline.

  9. Mesar says :

    Pozdrav, kakav si krov predvidio, ravni ili kosi. Kakva ti je izolacija krova i poda predvidjena po projektu. Da li ste razmisljali mozda o jos boljoj izolaciji objekta gdje se onda po gubicima priblizavate pasivnom standardu gdje onda grijanje i ptv rjesavate kompaktnim uredjajem tipa Paul Compakt 360,dakle rekuperatorom s ugradjenom minitopl. Pumpo + zemni kolektor,a hladjenje po potrebi rjesavate by-passom na rekuperatoru i po potrebi ugradnjom mini splita u kanal kako je i gore navedeno. Molim, kontakt projektanta za stroj. Instalacije, iako mislim da se radi o Vasem Slavoncu.

    • jutrisa says :

      Ravni krov, 20 cm EPS zid, 10 cm PS pod. 20 cm EPS-om je gornja granica isplativosti jer se nakon toga krivulja uloženo-dobiveno izravnava (a počinje se ravnati već kod 16 cm). Može se poboljšati korištenjem grafitnog stiropora, ali kod njega je omjer cijene i izolacijskih svojstava nepovoljniji nego kod običnog EPS-a.

      Za približavanje standardu pasivne kuće potrebno je znatno veće ulaganje u izolacije i stolariju. A bez tog ulaganja nema smisla koristiti uređaje koje spominješ jer nisu dovoljni da pokriju toplinske gubitke. Čini mi se da je kombinacija koju sam odabrao i o kojoj ovdje pišem optimalna kod nas ovdje i sada. Je, slavonac.

      • Erwin says :

        Kako misliš izraditi ravni krov? Obrnuti krov? Koja izolacija ide na krov i koliko cm?

  10. jutrisa says :

    Nisam htio komentirati gornje komentare o rekuperatorima i ventilaciji dok ne dobijem konkretne brojke. Sada su objavljene u novom postu pa možemo tamo nastaviti razmjenu mišljenja i stavova.

  11. jutrisa says :

    Pisao sam već, ali evo ponoviti ću.
    Parna brana, EPS 20 cm (možda i 30 ako budem imao dovoljno novaca), sloj filca ili geotekstila, beton za pad, PVC hidroizolacija kao Sikaplan 15G.

  12. PS says :

    poštovanje svima na blogu…
    iznjet ću svoje mišljenje o rekuperaciji, ukoliko se netko ne slaže imajte na umu da je to mišljenje osobe koja to koristi i ima neka znanja o temi…
    Dakle, rekuperator nije tu da puše zrak i “rekuperira” nego je direktna posljedica “dihtanja” kuće. Zrak dolazi u objekt namjerno (otv. prozora) i nenamjerno (dosta komplicirano, ali načelno se radi o “pukotinama”). Ako kuća dihta tada morate zrak ubaciti ili ventilatorom ili otvaranjem prozora, ako stvarno kuća dihta otvaranje prozora je neprihvatljivo jer onaj tko zna kako učiniti kuću da dihta taj zapravo ne postavlja pitanje hoći li otvarati prozor na -5 c da bi dobio svježi zrak. Daleko najisplativije (što se tiče potr. energije) je učiniti kuću zrakotijesnom (plan + ral montaža) cca 3000 kuna na cijelu investiciju to je 0,4%. Konkretno za pasivnu kuću 160m2 rekuperator pichler Lg250+sve cijevi, fitinzi, rešetke=27 000kn s pdv s time da je samo rekuperator 18000 +pdv. Kuća je na blowerdoor testu prošla ispod 0,4 h-1 na 50Pa. Trenutni dotok je 88m3/h ma 160m2 i otprilike 94% Topline se izvuče iz otpadnog zraka. Ventilacijski gubitci su cca 60 kWh/(m²·a) za kontinent pa bi bilo dobro da se ta brojka uzme u obzir, sa debljinama izolacije koje se stavljaju na objekt…,ako se već nije uzela.
    LP

    • jutrisa says :

      Hvala ti na javljanju! Konačno netko tko zapravo koristi rekuperator i ventilaciju. Ja za sada samo lupetam… 🙂
      Zanima me gdje je tolika razlika u cijeni u odnosu na ponude koje ja imam. Možeš li detaljnije opisati sustav, oblik kuće (prizemlje, kat, potkrovlje, ravni krov…) i izvedbu samog razvoda? Kakve cijevi imaš? Volio bih i kontakt izvođača, može i gore u obrazac “Kontakt”. Kako si dobio podatak o 60 kWh, nije mi baš jasan? Sigurno je greška jer to znači da ti kuća gubi na ventilaciji više nego što treba za grijanje (ako je pasivna) ili sam krivo razumio. 🙂

  13. Erwin says :

    Slažem se sa svime što je PC napisao. Rekuperator su pluća modernih zadihtanih kuća koje postaju jako brzo zagušljive bez čestog prozračivanja. 27000kn nije puno. Ne razumijem jednu stvar. Ako je rekuperator 18000kn + PDV, onda je sve ostalo 4500kn s PDV-om. To mi je puno premalo. A montaža? Daj opiši što su ti ugradili. Koji tip razvoda? Koji sustav grijanja imaš? Klima uređaji?

  14. Ante says :

    Pozdrav, napisao si “najjeftiniji i najskuplji (Gree i Viessmann)” – Viessmann pumpe bi bile najskuplje ili najjeftinije? Pitam, jer pregledavam njihove akcijske cijene upravo…

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: